Viktor Hugo

Autor romana Jadnici je Victor Hugo, poznati francuski romanopisac, pjesnik i borac za ljudska prava. Veći dio života je proveo u Francuskoj. Majka Sophie je bila katolkinja i monarhista, a otac Leopold ateist i republikanac. Ta dva različita svjetonazora nisu mogla opstati zajedno. Sophie se rastaje od Leoploda i preseli se u Pariz. Dominirala je Hugovim razvojem i obrazovanjem. Njen utjecaj se očituje u Hugovim prvim pjesmama čija je glavna tema bila vjera i kralj. Tek poslije je Hugo odbacio majčina uvjerena i postao pobornikom slobode mišljenja i republikanizma. Počinje pisati kazališne komade, najpoznatiji kazališni komad je Hernani. Osim što je pisao, bavio se dosta i politikom. Htio je postati poslanikom, ali zbog svog položaja to mu nije dugo vremena uspijevalo. Plaćao je mali porez. Da postane jedan od članova Gornjeg doma, trebao je pripadati nekome iz reda Pair de France. Morao je biti član Akademije da uđe u Gornji dom. To je bio problem jer je za vrijeme premijere jedne od njegovih drama uzvikivano da je Akademija mrtva.
Napokon nakon četiri godine je primljen na Akademiju, a 1845. godine postaje Pair de France. Tada je mogao slobodno govoriti svoje mišljenje. Bio je protiv socijalne nepravde i smrtne kazne, zalagao se za poljsku samostalnost i slobodu tiska. Nakon što je Napoleon III. preuzeo vlast, Hugo ga je otvoreno i javno proglasio izdajicom domovine. Zbog toga je prognan iz Francuske. Bježi u Bruxelles zatim na Jersey u Kanalskom otočju. Tu sa svojom ženom i djecom živi oko 20 godina. Njegov privatan život je bio jako buran. Nakon propalog braka, imao je ljubavnicu glumicu Juliette Drouet koja je glumila u njegovim kazališnim dramama. Bila je jako lijepa, ali i pametna. Svojim umom i senzibilitetom je uspjela kod Hugoa njegovu prevrtljivu ćud uzdignuti do ljubavi. Tijekom zajedničkih godina, između sebe su razmijenili više od tisuću pisama.
No Hugov nemiran duh ga je vodio i drugim ženama. Imao je četvero djece, a jedna kćer je tragično poginula. Prvi pravi njegov roman je bio Zvonar crkve Notre – Dame koji je izašao 1831. godine. Gotovo odmah je preveden na skoro sve europske jezike. Uspjeh knjige i popularizacija katedrale Notre – Dame je privukla na tisuće turista u posjet katedrali. Hugo je počeo pisati još jedno kapitalno djelo o socijalnoj nepravdi i patnji 1830-ih godina. Trebalo mu je 17 godina da dovrši ovo najdugovječnije i najpoznatije djelo pod imenom Jadnici. Roman je imao ogroman utjecaj na francusko društvo, od entuzijazma do osuda. Ovaj roman je i danas jedan od popularnijih, doživio je mnogo adaptacija na filmu i glazbenoj sceni. Preminuo je u 83. godini života. Oko 2 milijuna se pridružilo pogrebnoj povorci.