Majka hrabrost i njezina djeca Bertolt Brecht
Drama Majka Courage i njezina djeca je jedna od najboljih anti – ratnih drama suvremene književnosti. Dramu je napisao Bertolt Brecht 1939. godine, a prvi put je izvedena 1941. godine u Zürichu. Tradicionalno drame su podijeljene na činove, ali Brechtova drama sadrži dvanaest scena označene brojevima. Drama je prikaz tridesetogodišnjeg vjerskog rata u 17. stoljeću, jedan od najkrvavijih ratova u povijesti Europe. Brecht je prikazao rat kroz oči Anne Fierling poznata kao Majka Courage. Ona putuje Europom sa trgovačkim kolima.
Radnja se odvija 1624. godine u proljeće netom prije nego je vojskovođa Oxenstjern napao Poljsku. Narednik i Vrhovnik komentiraju kako je sve teže pronaći mlade momke za rat. Njihov razgovor prekida Majka Courage, vojna kantinjerka. S njom su njena djeca, nijema kćerka Kaatrin i sinovi Švicarko i Ajlif. Narednik i Vrhovnik pokušavaju vrbovati za vojsku Ajlifa i Švicarka. Momci se tom prijedlogu ne protive, no Majka Courage ih pokušava spriječiti. Ali Narednik lukavo odvlači pozornost Majke Courage govoreći joj kako želi kupiti od nje kopču. Vrhovnik iskorištava situaciju i odvodi Ajlifa sa sobom. U ovoj prvoj sceni nam se otkriva karakter Majke Courage. Kada je riječ o trgovini i poslu za Majku Courage sve postaje nevažno i sporedno pa čak i njena djeca.
Druga scena se događa u Poljskoj za vrijeme 1625/1626. godine. Majka Courage se cjenka sa vojskovođinim kuharom oko prodaje pijetla. Nakon dugo vremena, Majka sreće svoga sina Ajlifa. On je u međuvremenu postao junak. Ubio je neke seljake i uzeo im volove. Zbog ovoga je postao vojskovođin miljenik.
Treća scena nam otkriva događaje tri godine poslije. Posao Majke Courage ide vrlo dobro i ne prijeti joj nikakva opasnost. Sin Švicarko je postao intendant protestantske jedinice. Brecht u ovoj sceni ubacuje dva nova lika: prostitutku Yvette i Vojnog Župnika. Situacija se počinje mijenjati. Započinje napad na katolike. Protestanti su se dali u bijeg. Švicarko je uhvaćen za vrijeme skrivanja blagajne. S obzirom da nije htio odati gdje se blagajna nalazi, odveden je pred sud. Majka pokuša spasiti svoga sina, ali za mito je morala dati 200 guldena. U tom trenutku joj se svota učinila prevelikom i odluči se cjenkati. Ovo je bio sudbonosan trenutak jer tada Švicarka strijeljaju. Majka Courage pred vojnicima niječe da je ubijeni njen sin Švicarko.
Četvrta scena traje kratko gdje Majka Courage zagovara konformizam.
Peta scena nam opisuje događaje iz 1631. godine. Majka Courage sa svojim trgovačkim kolima ide preko cijele zaraćene Europe. Nakon teške bitke, ranjenicima pomažu Kaatrin i Vojni Župnik. Majka Courage je otvorila pokretnu trgovinu. Kako su ostali bez zavoja za ranjenike, Kaatrin zatraži od majke platno. Majka Courage joj odbija dati i dođe do sukoba majke i kćerke.
Šesta scena nam pokazuje veselu Majku Courage, poslovi idu bolje nego ikad i puno zarađuje. Pošalje u Kaatrin u kupovinu nove robe. Na povratku Kaatrin napadaju vojnici. Uspije pobjeći i spasiti kupljenu robu, no ne i lice. Njeno lice je ostalo unakaženo, a samim time je nestala i nada da će se ikad udati.
Sedma scena je vrlo kratka i pokazuje nam kako poslovi Majke Courage su na samom vrhuncu.
Osma scena nam donosi obrat. Do Majke Courage dolazi vijest o skorom završetku rata. To joj nikako ne odgovara jer je upravo kupila novu robu za prodaju. Vojni Župnik i Majka Courage se posvađaju oko robe. Svađu prekine Yvette. Od jeftine prostitutke sada je postala dama, pukovnikova žena. Njih dvije odu u grad prodati robu. Za to vrijeme se pojavljuje Ajlif. Nije se najbolje snašao sada kada je rat prestao. Provalio je u kuću nekog seljaka i igrom slučaja je nastradala jedna žena. Čeka pogubljenje. Za vrijeme rata su ga hvalili, a sada će ga pogubiti. Majka Corage ne zna za smrt sina, dolazi kući sa sretnim vijestima da opet počinje rat. Njena trgovačka kola su opet u pokretu.
Deveta scena nam pokazuje kako Majci Courage ne ide najbolje. Došla je hladna i oštra zima, i poslovi ne idu dobro kako je planirala.
U desetoj kratkoj sceni vidimo Majku Courage i Kaatrin kako idu u Njemačku.
Jedanaesta scena se događa 1636. godine. Tada vojska planira noćni napad na grad Halle. Hrabra Kaatrin se popne na krov nečije seljačke staje i počne snažno bubnjati na vojnički bubanj da upozori ljude na skori napad. Vojnici ubijaju hrabru Kaatrin.
U dvanaestoj posljednjoj sceni Majka sama gura trgovačka kola u kojima se nalazi mrtva Kaatrin.
Likovi u romanu Majka hrabrost i njezina djeca:
Majka hrabrost:
Fatalna pogreška sitne trgovkinje Anne Fierling, poznatije pod nadimkom Majka Courage (Hrabrost), jest u tome što ona tvrdo vjeruje da može živjeti od rata, a da mu ne plati danak: Mali čovjek, pisao je Brecht, treba dugu žlicu ako želi ručati s đavolom. Courage želi istovremeno sjediti na dva stolca: kao trgovkinja želi živjeti od rata koji uništava sve ljude, kao majka želi od njega sačuvati svoju djecu – stoga se komad i zove Majka Courage i njezina djeca. Katkada, tako u prizoru ’velike kapitulacije’ posebno u prizoru pogreba maršala Tillyja, ona načas progleda, jer takav ‘povijesni trenutak’ za nju znači: Mojoj su kćeri vojnici unakazili lice, to je za mene taj povijesni trenutak. Tada se iz njenih usta može čuti proklinjanje rata. No taj trenutak brzo mine, jer hrani svog čovjeka, i profiterske tikve koje je Courage s đavolom rata sadila tokom komada obiju joj se o glavu. Sve troje njene djece pogiba, i to, u ovom moralno izvr tom svijetu, svaki upravo od svoje glavne vrline: Eilif od hrabre Svicarko od poštenja, a Kattrin od majčinskog suosjećanja. Bud da su njena djeca u tom komadu utjelovljenja najljudskijih svojsti Majke Courage, to s njima, takoreći komad po komad, umire i njt ljudskost. Svojim majčinstvom, koje je ovdje njena čovječnost, oni platila ispomaganje rata, sudjelovanje u njemu kao hijena bojiš Uz naturalistički vjerno ocrtanu vojnu kantinjerku, lik Majke Courage posjeduje i sasvim alegorijski vid: ona je okaljana blijeda maj Njemačka, vrhunski negativni egzemplum ratom obeščovječen čovječanstva. Konac komada, kad propala i napuštena Courage c taje sama na goloj pozornici, upregnuta u svoju pokretnu trgovii na sad već praznim kolima – scenskom simbolu njenog neuspjeh ratnog profiterstva – konačna je slika jednog sivog, materijalno moralno opustošenog svijeta. To je pravi lik reda što ga donosi rat reda smrti.