Kabanica-mjesto radnje Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Radnja pripovijetke Kabanica odvija se u Sankt Peterburgu jedne zime u 19. st.
U vrijeme nastanka pripovijetke Sankt Peterburg glavni je grad Ruskoga Carstva. Kao glavni grad sjedište je to carskog birokratskog aparata, vojske činovnika koja služi autokratskoj vladavini cara.
Gogolj ga opisuje kao hladan i neprijateljski grad u kojem je najveći neprijatelj hladnoća.
Ima u Sankt Peterburgu jedan zakleti neprijatelj svih onih koji primaju četiri stotine rubalja plaće na godinu ili otprilike toliko. Taj neprijatelj nije nitko drugi nego naša sjeverna zima…
Hladnoća o kojoj govori Gogolj nije samo ona izvanjska izazvana vremenskim neprilikama. U Sankt Peterburgu vlada i međuljudska hladnoća. Razlike među društvenim slojevima toliko su velike i obični ljudi nastoje domoći se višeg društvenog položaja ne obazirući se na drugoga.
Grad je to suprotnosti. Kao i svaki veliki grad podijeljen je na četvrti koje se razlikuju svojim socijalnim sastavom i izgledom.
Akakije Akakijevič, glavni lik pripovijetke, živi u siromašnom dijelu grada. Svijet je to zabitih, mračnih, usamljenih uličica. Ljudi su bijedno odjeveni.
Kako se Akakije približava stanu kolege koji ga je pozvao na čajanku, ulice postaju sve osvjetljenije, bogatije, življe. Prolaznici su ljepše i otmjenije odjeveni. Ulice su prepune izloga.
Na povratku se opet susreće s mračnim ulicama osvijetljenim samo snijegom. Na polumračnom beskrajnom trgu “nalik na pustinju” napadaju ga dvojica lopova i otimaju mu kabanicu. Trg je prazan i nitko mu ne može pomoći.
Prikazom sanpeterburških ulica Gogolj naglašava razliku između dobrostojećih i siromašnih stanovnika grada. Uporabom kontrasta u opisivanju grada u čitatelju izaziva osjećaj nepravde i na taj način ostvaruje načelo kritičnosti.
Pogledajte i:
Kabanica – detaljno prepričano
Kabanica – karakterizacija Akakija Akakijeviča
Kabanica – karakterizacija visoke ličnosti
Kabanica – analiza i interpretacija
