Anđeo Ranko Marinković
O djelu
Anđeo, Ranka Marinkovića novela je u kojoj se opisuju posljednji trenutci vrlo cijenjenoga klesarskog majstora Alberta Kneza. Nekoliko dana neposredno prije smrti muče ga užasne posljednje brige. Iako mračne tematike, novela Anđeo Ranka Marinkovića obiluje zanimljivim i duhovitim izjavama klesara Alberta Kneza. Iako je u noveli vrlo pozitivan lik, klesar doživljava same neugodnosti pred svoju smrt.
Sadržaj
Na početku novele u sobu majstora Alberta ulazi mladić lica punog bubuljica i kuštrave kose. Njegovo ime bilo je Lojz i htio je pitati klesara Alberta kako mu je. Starog majstora mučile su teške misli pred sam kraj života i čini se da bi jedva dočekao da se njegov tužni život privede kraju. Pitao se do kada će trajati ta agonija. Bilo je očito da mu je dozlogrdilo čekanje vlastite smrti.
Lojz
Lojz je zapravo njegov šegrt i pomoćnik. Radio je zajedno s njim u klesarskoj radionici. Šegrt je već pomalo radio sam, pogotovo otkada se majstor Albert razbolio. Bolesnom je majstoru posebno išlo na živce što ga je mladić svakoga jutra, kada bi dolazio po ključeve radionice, na isti način, u isto vrijeme pitao kako se osjeća. Nerviralo ga je sve u vezi s Lojzom. Zapravo, mladić mu je bio sumnjiv zbog prevelike brige koju iskazuje.
Ipak, pitao se gaji li mladić možda iskreno suosjećanje prema njemu. Možda je to čak i želio.
Pomoćnik Lojz stalno mu je govorio da se nada da će mu biti bolje. Rekao je da mu želi da završi kip anđela koji čita knjigu i pritom dodao da ga on neće dirati. Na to se Albert Knez iživcirao i vrlo glasno i jasno dao mu do znanja da ga niti ne smije dirati. Mladić se prestravio i zakoračio unatrag. Tada je spazio slabašne i tanke ruke majstora Alberta i skočio mu u zagrljaj. Majstor se čudio i pomalo mu se zgadila cijela ta situacija. Dok ga je grlio, s Lojzeka su se cijedile suze i slina, a majstoru je Albertu to bilo užasno i želio se što prije oprati od svega. Cijela ta situacija podsjećala ga je na rasplakanog anđela na njegovom grobu.
Kipovi anđela
Postojao je i razlog za to jer majstor je godinama izrađivao anđele po liku svog pomoćnika Lojza. Klesani su anđeli bili vrlo popularni u to doba. Mnogi bogataši kupovali su ih za svoje preminule.
Sebi je stari majstor izradio veliki kip anđela i to po liku pomoćnika Lojza u pravoj veličini. Imao je golema prekrasna bijela krila, bio je izrađen kao da upisuje u knjigu Albert Knez – klesarski majstor. Majstor Albert savršeno je izradio i najmanju sitnicu na tom kipu. Anđeo je imao glavu blago pomaknutu ulijevo dok su prsti na nogama bili pažljivo savinuti. Lice na kipu trebalo je biti neko izmišljeno lice. Ali pomalo ga je mučila pomisao da to lice sve više sliči na Lojzeka. Rekao je Lojzu da, ako ga on ne dovrši, postavi na njegov grob kip anđela takvog kakav je. Bez oznaka datuma. Tada je ožalošćeni Lojz još više zaplakao i izgledalo je kao da nikad neće više prestati urlati. Sada već i stari majstor tješi Lojza riječima da će mu biti bolje možda i da ne tuguje kao da je već mrtav. Da bi malo relaksirao situaciju, majstor ga pita kako njegov ljubavni život i je li našao djevojku. Lojzu je to bilo vrlo nezgodno i sav je pocrvenio.
Frida
Da bi ublažio samrtničko ozračje, Knez tješi Lojza kako će uskoro opet biti kao kada su klesali kip pastira. To je Lojza podsjetilo na jučerašnji sa i Lojz majstoru počinje pričati svoj san. Sanjao je da majstor izrađuje kip pastira dok je još bio potpuno zdrav. Kada je bivša Knezova žena, gazdarica Magda htjela pomoći klesaru i pridržavati kip koji se izmicao, majstoru pri radu dlijeto se izmaklo i odletjelo gazdarici u čelo. Tu je Lojz zastao i prestao prepričavati svoj san, a majstor se počeo sjećati kako je upoznao zgodnu udovicu Fridu. Ona je zapravo od njega naručila kip pastira s frulom koji je trebao stajati na grobnici njenog supruga glazbenika. Frida je bila prelijepa, a majstor je odmah pomislio kako bi bilo odlično da je njegova ostarjela grozna žena Magda već pokojna. Osjetio je duboku krivnju zbog tih svojih misli, ali nije mogao ništa protiv sebe jer je gospođa Frida zbilja bila vrlo privlačna.
Majstor Albert spremno je umirivao i tješio Fridu što je bilo vrlo čudno budući da se majstor naslušao tužnih priča rodbine i prijatelja pokojnika. Već je bio oguglao na tu vrstu žalovanja, no sada kada je gledao tužnu Fridu…
Majstorova prva žena Magda
Prihvatio je potpuno drugačiji posao no što je uobičajeno radio. Rekao je da će izraditi kip pastira s frulom i da će njegov pomoćnik biti model. Stara Albertova gopođa odmah je bila ljubomorna na Fridu i nije joj bilo jasno zašto joj ne želi napraviti nadgrobni spomenik kao i svima drugima. Fridu je Magda smatrala lakom ženom i prijetvornicom koja će ubrzo svog pokojnog muža zamjeniti novim. Posebno je mrzila lijepe žene jer sama nije više dobro izgledala.
Magda nije gajila pretjerano lijepe osjećaje ni prema Lojzu.
Lojz- zamjena za sina
Mladog klesarskog pomoćnika Lojza još kao siroče Albertu je ponudio mjesni učitelj. Može se reći da je Lojz bio neka vrsta zamjene za sina kojega majstor Albert nikada nije imao. Magdinu naklonost nikada nije uspio dobiti, nikada nije imala povjerenja u njega.
Kazivala bi mužu da malo razmisli i da će i sam shvatiti kakav je ljenjivac i kradljivac zapravo Lojz. Govorila je i da ne zaboravi njezina upozorenja i da će ga, kada nje ne bude, mladi pomoćnik na kraju dokosuriti.
I zbilja, gazdarica je umrla, a kada su na grob Fridinog pokojnog muža ugradili nadgrobni spomenik, majstor Albert oženio je privlačnu Fridu. Dogodilo se to sedam godina ranije, kada je Albert bio još u dobroj snazi.
Fridina hladnoća
Prene se majstor iz svog promišljanja i vikne Lojzu da pozove Fridu, gazdaricu. Prišla je sređena poput dame. Odmah je jasno da ona nema nikakvih osjećaja prema Albertu makar je bolestan i na samrti. Hladno ga je pitala boli li ga nešto, a on je u tome prepoznao potpunu ravnodušnost.
Ništa nije rekao samo je promatrao kako je bila zgodna i prelijepa, ćutio je požudu za njom. Krenuo je rukom prema njezinom boku, ali se ona pomaknula unazad. Želio joj je još postaviti neko pitanje, ali nije više imao životne snage. Previše je to bilo za njega takvog bolesnog. Molio ju je tople vode i sapun da se uredi. Nova je gazdarica odmah pomislila da bunca, no napravila je što je htio. Poslije toga zamišljeno je gledala kroz prozorsko staklo.
Sjećanja
Iz radionice, u kojoj je Lojz očito radio, čuli su se ponešto drugačiji udarci dlijetom. Čuo je to majstor Albert i to ga je nerviralo. Pokrio je glavu jastukom da ne čuje. Gazdarica Frida nije razumjela da mu to smeta, ali ipak je odlučila otići do Lojza zamoliti ga da prestane. Stari majstor viče joj da ne ide i da bude kraj njega, ali ona ipak odlazi. Sada se majstor Albert prisjeća njihovih prošlih ljubavnih trenutaka. Bilo je tu puno nježnosti i obostrane ljubavi, bili su sretni zadovoljni, a sada… Samo hladnoća i obaveze. Čula su se stara zvona, majstor je razmišljao o svemu i svačemu, bilo je očito da pada mrak i tiho dolazi noć.
Prevara
Ta strašna duga noć za starca na umoru. Vrtio se u krevetu, u vrućini, u polusnu. Vlaga je bila svuda u krevetu oko njega, ljepljiva i gadljiva. Više nije nalazio suhi prostor. Nije dobio ništa što je želio. Niti suosjećanje ni nježne dodire, ni zagrljaj. Ustao se i otišao van kuće kao da je iznenada dobio snagu. Vani je bila noć. Ugledao je prigušeno svjetlo u šupi, odmah uz radionicu. Bio je nesretan i razočaran kada je kroz prozor vidio svog mladog pomoćnika Lojza i svoju ženu Fridu zajedno u krevetu ispod slike sveca Alojzija Gonzage, zaštitnika mladosti.
Smrt
Krenuo je prema radionici i vidio da je njegov nadgrobni spomenik bio spreman da ga se postavi na njegov grob. Tada je došao do spomenika i ispisao na njemu datum 21. lipnja, datum koji je pronašao na zidnom kalendaru kao dan sv. Alojzija, Lojzov imendan. To je ujedno i bio datum njegove smrti. Upisavši ovo, ostavio je alat i predao se svom anđelu.
Analiza djela
VRSTA DJELA: novela
VRIJEME RADNJE: proljeće u lipnju kada je majstor Albert umirao.
MJESTO RADNJE: negdje Zagrebu, na imanju klesarskoga majstora Alberta Kneza.
Likovi
ostarjeli majstor Albert Knez, pomoćnik i šegrt Lojz, nova gazdarica Frida, u noveli se spominje i bivša gazdarica Magda.
KLESARSKI MAJSTOR ALBERT KNEZ
poznati i priznati majstor klesar. Cijenjen čak i od umjetnika kipara. Mnogi ljudi odavali su mu veliko priznanje za njegov rad. Nažalost, bio je star i pred sam kraj njegova života događaju mu se vrlo teške životne situacije. Predosjećao je da mu dolazi kraj, i sebi je izrađivao statuu prekrasna anđela koji čita knjigu da bi ga postavio na svoj grob. Nadao se, ali nije bio siguran da će ga uspjeti dovršiti na vrijeme. Mogao je dati mladom klesarskog pomoćniku da on to učini, ali to nije želio. Bio je ljut i ljubomoran na njegovu mladost, nesretan zbog svoje starosti i kraja životnog puta koji se bližio.
Albert-Frida
Stari klesarski majstor koji je glavni karakter u noveli bio je bolestan i onemoćao, ali ipak dovoljno bistar da bi znao dovoljno o tome, kako ga sadašnja žena Frida uopće ne voli i da samo čeka trenutak da on umre, i da veselo nastavi sa svojim životom. Upravo je to majstor Albert učinio svojoj prvoj ženi i to ga je sada najviše mučilo. Znao je da nije imao pravo tražiti iskrenu empatiju i suosjećanje svojih najbližih.
Albert-Lojz
Prilikom emocionalnih ispada svog mladog klesarskog pomoćnika nije do kraja bio siguran jesu li ti izrazi suosjećanja iskreni ili lažni. Sudio je prema sebi i pri tome su ga najviše mučila sjećanja na to kako se ponašao prema svojoj prvoj ženi. Proždirala ga je sumnja u svog pomoćnika Lojza. Nije bio siguran jesu li njegovi emotivni ispadi iskreni ili je to samo predstava za Albertov kraj. Ne, nije volio patetične ispade svog mladog pobožnog pomoćnika. Čak mu se i rugao kada bi ovaj vjerovao i želio da stari majstor ozdravi. Rugao mu se, ali je ipak želio ozdraviti. Rugao mu se, ali nikad nije bio do kraja siguran nema li u Lojzu ipak nekog suosjećanja prema njemu. Strahovito se razočarao u svojoj posljednjoj noći kada je vidio svoju ženu Fridu i Lojza kako zajedno spavaju u krevetu. Tada je shvatio da su njegove najcrnje slutnje bile opravdane.
LOJZ
Klesarski pomoćnik koji je došao kod majstora Alberta kao dijete da uči zanat. Mladić je to lica punog bubuljica i kuštrave kose. Ujutro bi posjećivao starog majstora i već rutinski ga pitao kako mu je dok bi uzimao ključeve radionice. Imao je hinjeno poštovanje prema majstoru i prema njemu je iskazivao lažno suosjećanje. Čak bi ga umirivao da ne može završiti njegovo djelo jer nije tako dobar majstor kao on. Znao je da to puno znači Albertu i da je u situaciji da mora u to povjerovati. Bio je izrazito pobožan i to je stalno isticao. U stavarnosti se tajno sastajao s majstorovom ženom i bio je spreman preuzeti čitav majstorov život kada on umre. Kasnije je postalo jasno da je sve suosjećanje koje je pokazivao prema starom majstoru zapravo bila vješta gluma i prijetvornost.
MAGDA
Magda je bila bivša, žena Majstora Alberta koja je preminula. Prije smrti bila je već panično uplašena i ljubomorna. Posebno se to pokazalo kada se s narudžbom spomenika pojavila privlačna udovica Frida. Naručila je kod Alberta nadgrobni spomenik za svojeg pokojnog muža glazbenika. Magda ju je ogovarala i imala je izrazito negativno mišljenje o njoj.
O mladom pomoćniku Lojzu imala je također loše mišljenje. Mužu je neprestano govorila da sumnja u Lojzekovo poštenje i lojalnost. Osim toga imala je osjećaj da je Lojz lijen. Živciralo ju je što je pozirao za pastira kojeg je stari majstor izrađivao za Fridinog pokojnog muža.
FRIDA
Prelijepa udovica čiji je muž glazbenik preminuo. Pojavila se u priči kada je došla naručiti nadgrobni spomenik za pokojnoga muža. Naručila je kip pastira s frulom. Frida je bila privlačna žena plave duge kose koja se izazovno odijevala u uske pripijene haljine. Majstoru Albertu se odmah omilila.
Kasnije, kada je Albert skroz ostario, nestalo je i ljubavi i suosjećanja prema njemu. Također, čini se da je na taj odnos utjecala i prikrivena veza između nje i mladog klesarskog pomoćnika Lojza. Najružnije je što se to događalo u vrijeme neposredno prije Albertove smrti.